Lovačko društvo "Družac" Bosiljevo gospodari s dva lovišta

Zajedničko otvoreno lovište broj IV/123 «Družac»

    Zajedničko otvoreno lovište broj IV/125 «Bosiljevo»

Za obadva lovišta sklopljen je ugovor o zakupu između Karlovačke Županije i lovozakupnika LD "Družac" Bosiljevo.

Za oba lovišta izrađena je Lovnogospodarska osnova važnosti od 01.travnja 1997. do 31.ožujka 2007. godine.

Površine lovišta su u odnosu na zemljovlasničke razmjere kako slijedi:

Lovište "Družac"

  Šumsko zemljište                        717 ha

  Poljoprivredno zemljište             2.243 ha

  Vode unutar lovišta                           9 km

                                                       2.960 ha

  Površine izvan lovišta                    740 ha

Lovište «Bosiljevo»

  Šumsko zemljište                     1.504 ha

  Poljoprivredno zemljište             3.083 ha

  Vode unutar lovišta                          9 km

                                                       4.587 ha

  Površine izvan lovišta                 1.146 ha                                                                     

LD «Družac» Bosiljevo gospodari s: 

7.547 ha lovne površine i

1.886 ha nelovne površine,

ili ukupno: 9.433 ha

  Prema podacima iz LGO zadnje lovne godine u oba lovišta je:

     Glavne vrste krupne divljači:

Srna obična     

Divlja svinja       

                     Ostale vrste krupne divljači:

              Jelen obični

              Smeđi medvjed

        Glavne vrste sitne divljači:                                                                                         

Zec obični   

Trčka           

Prepelica pućpura

Divlja patka (stanarica)

Divlja patka (zimovalica)

            Ostale vrste: 

Jazavac, Kuna bjelica, Kuna zlatica, Lasica mala, Lisica, Tvor, Puh veliki, Vrana siva, Vrana gačac,

Čavka zlogodnjača, Svraka, Šojka kreštalica

Selice stanarice - Golub grivnjaš

Selice prolaznice - Šljuka bena

            Druge životinjske vrste:

 Stalne vrste - sisavci: Lasica velika, Vjeverica, Jež

  ptice: Jastreb kokošar, Kobac ptičar, Škanjac mišar, Lunja rđasta,Vrane - gavranovi, Sokolovi, Sove

 Sezonske vrste - selice stanarice: Kukavica

          Ostale životinjske vrste:

                                       Vuk

                                                                                                           Za prihranu i prehranu u lovištima je izgrađeno:

            Hranilišta za krupnu divljač        27 komada

Hranilišta za sitnu divljač             8 komada

Pojilišta                                         7 komada

Solišta                                         37 komada

Zasijavanje remiza za divljač        7 ha

  Lovnotehnički objekti:

Zatvorene čeke                3 komada

Otvorene čeke               35 komada

Lovne staze                    4 km

 Za zimsku prihranu divljači, godišnje se unese u lovište, ovisno o vremenskim uvjetima, 20 tona zrnate hrane, i  pored zasijanih remiza, te uroda krupnog sjemena, to je dovoljno za prihranu divljači.

 Srna, kao glavna vrsta krupne divljači u lovištu, nalazi se u brojnom stanju ispod mogućnosti staništa, a kao  glavni razlog takvog stanja smatra se krivolov i stradavanje u prometu. I divlja svinja brojčano ne zadovoljava,   usprkos zabrani lova krmača.

Mreža autocesta presjekla je naša lovišta na dva dijela, tako da je sada lovište «Družac» odvojeno od lovišta «Bosiljeva», što sprječava prirodnu migraciju divljači, a lovište «Bosiljevo» postalo je zatvorena kazeta, omeđena auto-cestom Zagreb-Rijeka sa sjeverne strane, a Bosiljevo-Split sa zapadne strane. Južnu granicu čini rijeka Dobra koja će u skoroj budućnosti biti akumulaciono jezero i time će se onemogućiti kretanje divljači.

Već preko tridesetak godina jelen je lovljen u našim lovištima, i to u nezanemarivom broju i s dobrim trofejama, a košuta je maksimalno šteđena.

Zatvoreni migratorni putovi za jelena, pa i divlju svinju, bitno smanjuju mogućnost povećanja brojnosti tih vrsta divljači.

U lovištu je stalno prisutan i medvjed, kao vrlo atraktivna divljač, pa i on sigurno ima budućnost kod nas.

Povremeno je u lovištu zamijećena prisutnost vuka, čije povećanje brojnog stanja, nakon stavljanja pod trajnu zaštitu, predstavlja veliku opasnost za krupnu divljač.

Sigurno je da je krupna divljač u našim lovištima naša perspektiva.

Prema sada važećoj lovnoj osnovi kod nas bi trebalo biti obilje sitne divljači, no nažalost, u stvarnosti je drugačije. Planirani fond zeca nemoguće je postići, usprkos nelovljenu te vrste. Pokušalo se unašati zeca u lovište, ali mu se nije povećavalo brojno stanje. Razlozi nestanka zeca sigurno nisu lov ili prekomjerna upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredi, već preveliki broj i zaštićenih i nezaštićenih predatora.

Trčka, kao druga glavna vrsta sitne divljači, nije se uspjela održati kod nas. U nekoliko navrata u lovišta je unašana živa trčka. Koju godinu nakon unosa viđalo se par jata, ali ni oni nisu mogli opstati radi nestajanja seoske poljoprivrede, kao i velikog broja predatora.

Divlja patka obitava u našim lovištima, brojno zadovoljava, ali je kod nje problem u smanjenoj mogućnosti lovljenja. Najviše pataka ima na rijeci Kupi, koja je ujedno i državna granica, pa je lov na patke znatno otežan. Drugo stanište pataka je rijeka Dobra, na kojoj je od donošenja Zakona o lovu, lov uz granicu lovišta bio zabranjen, pa je ni tu nismo lovili. Nešto pataka mladi lovci odstrijelili su na potoku i to samo na večernjem preletu. Općenito je perspektiva lova na patke upitna, zbog zabrane lova radi prisustva ptičje gripe.

Za vrijeme jesenje i proljetne seobe selica kod nas se nađe i lijepi broj šljuka, koje mladi lovci sve više love.

Webmaster & Designe:

Tomislav Grguraš

Autor:

Dražen Sertić