POVIJEST DRUŠTVA S OSVRTOM NA MJESTO BOSILJEVO

"Mjesta Bosiljeva nema, ali se tako zove Stari grad i sva župa bosiljevačka…" (Lopašić:"Gradovi oko Kupe i Korane" 1895.g.)

Na samom ulasku u Gorski Kotar, omeđeno gorskim lancem Družac-Rizine-Gradišće-Privis, te rijekom Kupom sa sjeverne, i rijekom Dobrom s juga, smjestila se danas općina Bosiljevo.

Prvi pisani spomen naselja Bosiljevo potiče iz 1334. godine u Urbaru biskupije zagrebačke:

"...župa Sv. Mauro in Bozilo".

Arheološki nalazi iz prethistorije potvrđuju život na ovim prostorima i znatno prije pisanog spomena.

Podneblje, s umjerenom klimom i vrlo živopisnim krajobrazom, na samom ulasku u Gorski Kotar, utisnuto je u dušu svakog dijela ovog kraja, a svakom slučajnom prolazniku i namjerniku zauvijek ostaje taj pitomi kraj u sjećanju.

Već 1340. u Bosiljevu bijahu knezovi Krčki-Frankopani. Tu su rođeni Fran Krsto Frankopan i Katarina ud. Zrinski. Godine 1634-e ban Nikola IX Frankopan utemeljuje školu. Nakon pogibije hrvatskih urotnika Bosiljevom gospodare general Herberstein, ban Nikola Erdedy, grofovi Auersperg, Anamarija Vojković, grof Nugent, obitelj Kozulich...

Stari grad Bosiljevo, ruševine Stelnik, kapela na Umolu, dvorac Žubrinci, mlinovi na Kupi i Dobri, kapele u Johima, Pribanjcima, Sv. Duh u Lisičinoj gorici…spomenici su kulture.

Danas je mjesto veliko raskrižje auto-cesta i doslovce "središte Hrvatske". Ulazno-silazni priključci za Republiku Sloveniju, te pravci Zagreb-Rijeka-Split, kao i u prošlosti, ponovno Bosiljevu daju na važnosti, na žalost sa znatno manjim brojem stanovnika, a i to uglavnom u poodmaklo dobi.

Zajedničke teškoće i težak život u mjestu bez industrije, u nedirnutoj prirodi stvoriše potrebu za udruživanjem. Daleke 1946. godine, upravo nedirnuta priroda i bogatstvo fonda divljači, potaklo je bosiljevčane na osnivanje lovačkog društva.

RAZVOJ LOVAČKOG DRUŠTVA

26.listopada 1946. godine u kući Korenić Josipa u Orišju osnivaju lovačko društvo Mato Bukovac, Ignac Proklješ, Marko Kirinić, Ivan Krizmanić, Drago Kusan i Josip Štajduhar tadašnji učitelj na službovanju u Lešću.

Prvi predsjednik društva bijaše Mato Bukovac, a od 1947. godine Janko Ljubić, koji tu dužnost obnaša 31-u godinu.

Društvo u početku gospodari s 14.000ha. U pedesetim godinama prošlog stoljeća dolazi po nalogu partije do podjele lovišta, pa se osniva i društvo "Prikuplje" koje do 10.listopada 1970. godine gospodari dijelom lovišta (današnje lovište br. IV/123. «Družac»). Godine 1970. lovišta i društva se ujedinjuju i do danas djeluju vrlo uspješno.

5. ožujka 1974. godine Upravni odbor društva donosi odluku o gradnji lovačkog doma. Gradnja bijaše uspješno dovršena 1979. godine.

Godine 1996. LD «Družac» Bosiljevo slavilo je 50 godina postojanja.

Gospodarska zgrada izgrađena je 2001., te je tada instalirana rashladna komora, a 2002/03. godine gradi se i automatska streljana.

Dom je na ponos svim članovima društva, koji sve izgradiše svojim rukama.

Zemljište za dom je darovao Janko Ljubić. Dio zemljišta oko doma kupljeno je od obitelji Franković iz Bosiljeva, a zemljište za akumulaciju vode uz potok kupljeno je 2002-e godine od obitelji Berčić iz Bosiljevačkog potoka.

Za mjesto izgradnje doma vezano je mnoštvo povijesnih zbivanja. Izgrađen na mjestu srušenog "Ljetnikovca", u neposrednoj blizini mjesta osnutka "Prvog karlovačkog partizanskog odreda" po kome je do domovinskog rata i nosio ime, mjesto je obuke prvih oružanih jedinica u domovinskom ratu, a u njemu je održano bezbroj sastanaka koji su odredili sudbinu kraja.

Lovačko društvo «Družac» Bosiljevo gospodari s dva lovišta:

v Zajedničko otvoreno lovište broj IV/123 «Družac»

v Zajedničko otvoreno lovište broj IV/125 «Bosiljevo»

Za obadva lovišta, 24.11.1997. godine, sklopljen je ugovor o zakupu između Karlovačke Županije i lovozakupnika LD «Družac» Bosiljevo, za zakupno razdoblje od deset godina.

Za oba lovišta izrađena je Lovnogospodarska osnova važnosti od 01.travnja 1997. do 31.ožujka 2007. godine.

Prema danoj mogućnosti u «Zakonu o lovstvu», s Karlovačkom Županijom u 2006. godini LD «Družac» Bosiljevo sklopilo je ugovor o gospodarenju s obadva lovišta za naredni period od deset godina po istim uvjetima. U lovnoj godini 2006/2007 lovačko društvo dužno je izraditi nove Lovnogospodarske osnove, za oba lovišta, za razdoblje od 2007. do 2017. godine.